Enciclopedia Banatului

Български English Français Deutsch Magyar Italian Română Српски 

Timisoara - Piata Victoriei- webcam

Banat, live

 

 

 

Partner

Projekat Rastko

Zlatica - Srpska pravoslavna crkva

Zlatica - Srpska ppravoslavna crkvaNaziv mesta: Zlatica (zvanični naziv: Zlatiţa) 
   Stanovništvo: 768 stanovnika, od čega Srba 342 (44,53%) 
   Administrativni položaj: Selo u okviru opštine Sokolovac (Socol) u Karaš-Severinskoj županiji 
   Geografski položaj: Mesto leži u Poljadiji, u dolini reke Nere, koja protiče kroz seoski atar, a u podnožju planinskog venca Lokve, na samoj rumunsko-jugoslovenskoj granici, 14 km udaljeno od Bazjaša. 
   Veze: Kamenitim putem Zlatica je povezana sa sedištem opštine, odakle postoji asfaltni put za Staru Moldavu; povezana je, takođe kamenitim putem, i sa mestom Najdaš, kuda prolazi asfaltni put za Staru Moldavu i Temišvar. 
   Adresa crkve: 1780 Zlatiţa, Judeţul Caraş-Severin, România 
   Hram crkve: Praznik Svetoga velikomučenika Georgija (Đurđevdan) 
   Autori ikonostasa: (Pregrada je zidana); slikar Franc Vajnhepl (Franz Weinhöpl) iz Belobreške i rezbar dveri Josif Bosiok (Iosif Bosioc) iz Brlišta (Berlişte). 
Tematski sadržaj ikonostasa: na carskim dverima - Blagovesti; na bočnim dverima - arhiđakon Stefan, odnosno arhanđeo Mihail; prestone ikone - Sveti Georgije, Bogorodica, Spasitelj, Preteča;  centralna ikona - Tajna večera, bočno od nje - evanđelisti; u luku - sklop Raspeća. 
   Autor zidnog slikarstva: slikar Franc Vajnhepl (Franz Weinhöpl) 
   Drugi poznati umetnici: Nikolaj [uh (Nikolaus Schuch) je obnavljao živopis Franca Vajnhepla 
   Kratak istorijat gradnje i obnove: Zlatica je zapisana još 1367. godine  i dugo je bila manastirski pranjavor. Administrativno je osamostaljena u XVIII veku prilikom uređenja Dunavske vojne granice i imala je svoga paroha, ali ne i crkvu, nego su meštani posećivali bogosluženja u obližnjim manastirima Zlatici i Kusiću. Mesto za crkvu određeno je početkom XIX veka, temelji su udareni 1869, a izgradnja završena 1874. godine. Stari ikonostas nije poznat, sadašnji, kao i slike nad solejom, radio je sredinom našeg veka Franc Vajnhepl (Franz Weinhöpl), a zatim ih je 1986-1987. preslikao, a po zidovima i svodovima nove naslikao Nikolaj [uh (Nikolaus Schuch). 
   Sadašnje stanje crkvenog objekta: Zgrada je jednostavno zasvođena, u obliku lađe, sa lučnom oltarskom apsidom  i tornjem. Oltarska pregrada je zidana.Sve je u dobrom stanju. 
   Značajne pokretne umetničke vrednosti i kulturno-istorijske znamenitosti: U tornju su smeštena dva zvona, od kojih je manje preneto iz opustelog manastira Kusića. Crkvene knjige većinom su iz XVIII i XIX veka. 
Pored hramovne slave meštani proslavljaju više zavetina, između ostalih praznik Svetih careva Konstantina i Jelene (marvensku slavu) i Krstovdan (dečiju zavetinu, koju proslavljaju od kada je u selu nekada bio pomor dece). 
   Sveštenik: jerej Miroslav Đurković, rođen u Belobreški 1955, završio Bogoslovski fakultet u Beogradu 1984; iste godine je rukopoložen; od tada služi u Zlatici. 
   Ostale crkve u mestu: Rimokatolička crkva 
 

Stevan BUGARSKI
SRPSKO PRAVOSLAVLJE U RUMUNIJI
Matica Srpska - Novi Sad, 1995

 


Copyright © 2006-2012 Projekat Rastko Rumunija. Sva prava zadržana.

ПРОМЕЊИВА СЛИКА
Ada - Grb grada
СПОНЗОРИ

Platinum sponsors

 

 

ROMKATEL

 

KATHREIN

 


Silver sponsor

ELBA

Ко је на порталу?
Тренутно су на вези 0 корисника и 0 гостију.
Правило: ПОШТОВАЊЕ

 

Пријављивање
Статистика
Српски
  • 220 слика
  • 263 чланака
Анкета
Da li vam se sviđa sajt Banaterra?: