
Zoran Slavić - Banat je kao priča koja često liči na bajku
Banat je i kao pojam, oduvek i danas, geografski, istorijski, ali nadasve antropološki, naslonjen na priču koja se ne retko otvara kao bajka. Na sva njena značenja između stvarnog i mogućeg. Nastanjen u dubokoj davnini, u jednom periodu nalik Misiru i sličan progresivnom delu sveta, ako ga uporedimo sa Amerikom u tom periodu - niko sem istoričara neće verovati da je tako nešto moguće, posle procvata u 18. veku, potonuo je u sivilo, koje je ipak naš prevaziđeni socijalizam prekinuo neočekivanim agro-industrijkim razvojem. Na nekih tridestak godina, da bi konačno postao – ostrvo. Figurativno, saobraćajno i infrastrukturno! Iz sfere savremene i razvojne istorije prešao je u geografiju. Zato meni ovaj današnji Banat liči danas na ostrvo do koga se kako-tako stiže. Ali kroz koje se veoma teško prolazi. Bez obzira što na njegovim granicama, sa dve strane, počinje zvanična Evropska unija. Pa su zato njegove lepote i tajne pomalo nalik onim iz priče koja je i bajka. I počinju sa ‘’Bio jednom…’’. Više se naslućuju ispod godina i epoha koje ih pokrivaju. Ima u ovom opisu dosta preterivanja, ali nažalost, i kada se ona odbace, ova populaciono najevropskija regija u Srbiji je u neshvatljivom zaostatku za modernim vremenima. Onima koji nisu samo industrijska i marketinška.
Zato je i ovaj skup fragmenata iz stvarne i moguće tradicionalne prošlosti, ona koja opstaje dok traje mir, između ratova, buna, posle mirenja, usmeren ka reafirmaciji lepote različitosti. Knjiga je istovremeno namenjena Banaćanima, da se podsete ko su i šta su bili. I kako su povremeno izgledali zemlja, voda, vazduh i ljudi koji su živeli u ovom delu Panonije. Sela i gradovi, takođe. Više ljudi. Zatečeni, došli, svih vera i nacija. I to svi. Srbi, Mađari, Rumuni, Slovaci, Romi, Bosanci, Hercegovci, Ličani, Makedonci, Nemci, Jevreji. Svi oni. Ova priča o Banatu ide tragom življena, preživljavanja, stvaranja, narodne veštine, duhovnosti i duhovitosti, snalaženja i pevanja, običaja i mitova, humora i gurmanluka, velike izmešanosti naroda i istorije. Takav Banat želeli smo da osmotrimo iz dasnašnje optike.
Душан Бајски
Новинар, песник, прозаиста, преводилац и есејиста. Рођен је 11. марта 1955. године у Великом Семиклушу (тимишка жупанија).



